Zagreb / Agram, die Hauptstadt Kroatiens
Njemaèka, NDH , 1943

Redatelj: Oktavijan Miletiæ
Scenarist: Alois König
Producent: Alfred Merwick
Produkcijska kuća: Tobis film-Svjetloton film
Direktor fotografije: Oktavijan Miletiæ
Montaža: Oktavijan Miletiæ
Glumci: -

Format: c/b, b/w, 35mm
Dužina: 9'

Sinopsis
Film Oktavijana Miletiæa Agram, die Hauptstadt Kroatiens treæi je i posljednji film u nizu uspješne suradnje našeg pionira kinematografije s Njemaèkim propagandnim strojem. Nakon Bildhauerkunst in Kroatien (iz 1940, još nije pronaðen) i Kroatisches Bauernleben (iz 1942, pronaðen 2003) kratki tzv. Kulturfilme o Zagrebu Miletiæ je snimio u razdoblju izmeðu 1942. i 1943. Baš kao i prethodni film o životu hrvatskih seljaka i ovaj je Miletiæev film lišen bilo kakve politike, ali i spomena rata. Film prikazuje kulturne znamenitosti glavnog grada Nezavisne Države Hrvatske: katedrala (i tada u skelama!), crkva sv. Marka, Gornji grad, Trg bana Jelaèiæa, svakodnevni život ljudi na glavnom gradskom trgu, izgradnja bolnice Rebro, izgradnja džamije, Tomislavov trg (na kojem nedostaje kip kralja Tomislava!), hrvatski umjetnici koji slikaju i klešu kipove, Hrvatsko narodno kazalište te fragmente baleta Licitarsko srce. Film, iako dovršen, nije dospio u njemaèka i hrvatska kina. Odluka je oèito donesena iznenada, pa film nije ozvuèen (glazba+naracija). Razloge možemo samo nagaðati. Treba ih tražiti meðu podacima da je tvrtka TOBIS, uz UFA-u najveæa njemaèka filmska tvrtka, godine 1943. nasilno usisana u UFA-u, a Miletiæ iste godine zapoèinje snimanje prvog hrvatskog dugometražnog zvuènog igranog filma "Lisinski". Kako bilo, film je ostao ležati u Reichsfilmarchivu do pada Treæeg Reicha. Ulaskom Rusa u Berlin i Miletiæev se nesretni film, kao ratni plijen, odnosi u SSSR. Tek 1990. vraæen je Njemaèkoj. Od tada do proljeæa ove godine film leži neprepoznat u Bundesfilmarchivu u Berlinu. ZFF ga hrvatskoj publici predstavlja uz svesrdnu pomoæ Bundesfilmarchiva, koji je film specijalno za ovu prigodu restaurirao, a original poklonio Hrvatskoj kinoteci. Daniel Rafaeliæ

Životopis redatelja
Oktavijan Miletiæ (Zagreb, 1902 - 1987) bio je hrvatski direktor fotografije i redatelj. Njegov avangardni rad u razdoblju od 1928. do 1945. ostaje jedan od temelja hrvatskog filma. Miletiæ je sudjelovao u natjecanju amaterskog filma u Parizu 1933. sa svojim filmom "Poslovi konzula Dorgena" i dobio nagradu od Louisa Lumièrea. Njegov "Å eÅ¡ir" iz 1937. bio je prvi hrvatski film snimljen sa zvukom. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Miletiæ je snimio tri filma za njemaèki Tobis Film: "Hrvatski kipari", "Hrvatski seljaèki život" i Agram, die Hauptstadt Kroatien. Iako se za sva tri filma smatralo da su izgubljeni, Daniel Rafaeliæ je 2004. otkrio "Hrvatski seljaèki život" u jednom beèkom filmskom arhivu, a 2008. otkrio je Agram, die Hauptstadt Kroatien u jednom njemaèkom filmskom arhivu. Godine 1942. Miletiæ je snimio "Barok u Hrvatskoj" o životu grofa Janka DraÅ¡koviæa, a 1944. dugi igrani film "Lisinski" o hrvatskom kompozitoru Vatroslavu Lisinskom. Zadnje mjesece Drugog svjetskog rata proveo je èuvajuæi filmove Hrvatskog državnog instituta Hrvatski slikopis. Godine 1967. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo u filmskoj umjetnosti. Nagradu Oktavijan svake godine dodjeljuje Hrvatsko druÅ¡tvo filmskih kritièara na Danima hrvatskog filma. Miletiæ je bio jedan od osnivaèa Filmskog kluba Zagreb 1928.

Mjesto i vrijeme projekcije: Kino SC, Nedjelja, 19.10. u 20:00h