 |
Zagreb Film Festival
19. - 25. Listopad 2008
Adresa
ZAGREB FILM FESTIVAL
SC - Savska 25
10000 Zagreb
Croatia
Telefon
385 1 48 29 477
Fax
385 1 45 93 691
Telefon blagajne
091 9079 728
e-mail
info@zagrebfilmfestival.com
|
|
|
 |
|
22.10.2008
NTERVIEW // Daniel Rafaelić |
Daniel Rafaelić započeo je suradnju sa Zagreb Film Festivalom prošle godine kada je, prigodno uz tadašnje parlamentarne izbore, odabrao filmove za program Izbori. Ove godine sastavio je zanimljiv program stranih filmskih produkcija i koprodukcija snimljenih u Hrvatskoj. Otkrit ćemo vam i zašto. Danijel je filmolog i načelnik Odsjeka za zaštitu i restauraciju filmske građe u Hrvatskoj kinoteci. Za početak sam ga zamolila da nam svima približi svoje zanimanje i rad svog odsjeka.
D. R. Filmolog-filmski arheolog-povjesničar filma... sve to troje zapravo obuhvaća ono čime se bavim. Pisanje znanstvenih radova, monografskih prikaza, kopanje po arhivima širom svijeta i potraga za izgubljenim i/ili zaboravljenim filmovima odavno su proželi moj poslovni (ali i privatni) život. Odsjek za zaštitu i restauraciju filmskog gradiva, kojem sam na čelu, kao dio Hrvatske kinoteke svake godine trudi se restaurirati, ali i spasiti od trajne propasti one filmske naslove koji su najugroženiji. Ministarstvo kulture RH u tome nas već godinama obilato pomaže. Uspjeh je jednak restaurirali mi 10, 20 ili 3000 metara filma. Što god uspijemo spasiti, ponosimo se time.
Ono najzanimljivije predstavljamo i na ZFF-u. To je svakako film 'Agram, die Haupstadt Kroatiens' Oktavijana Miletića. Film je to iz 1943. godine, koji nam Njemački filmski arhiv poklanja(!) i restaurira. To je uistinu vrhunac naših višegodišnjih napora. Program Film@CRO se na ZFF-u prikazuje ne samo da vidimo filmove koji su snimani u Hrvatskoj već i da se njime skrene pozornost na potrebu osnivanja filmskog muzeja i hrvatskog Film Commision Officea. Što bi te ustanove donijele domaćoj kinematografiji i filmskim radnicima?
Imamo izuzetnu filmsku povijest, a o njoj se tako malo zna. Iako često u koraku sa svjetskim filmskim kretanjima, domaća filmska povijest ostaje gotovo poput zapuštena djeteta. Dugo se već govori o osnivanju filmskog muzeja i zaista je došlo vrijeme kada ne trebamo reći: treba nam – nego: mi ga želimo! Za njega postoje uvjeti, postoje neviđeni artefakti i postoji ogromna dobra volja. Isto vrijedi i za Film Commision Office, čija bi djelatnost u svakom slučaju bila okrenuta od RH prema van – bila bi to baza za sve one drage goste koji kod nas žele snimati. Muzej nam, pak, donosi svijest o još jednom aspektu uljudbe kojim se trebamo ponositi – pa ako ponosni ulazimo u Muzej PTT-a, zašto ne bismo ušli tako i u onaj filmski?
Što smatrate prednostima, a što nedostacima Hrvatske kao lokacije za snimanje stranih filmova?
D.R. Prednost je svakako nevjerojatna raznolikost lokaliteta, kao i (sada već) visoko podignuta razina profesionalnosti domaćih filmskih radnika. Nedostaci su neke naše živopisne manifestacije zabrinutosti (sjetite se otkazivanja gostoprimstva ekipi filma 'Omen') te nepostojanje neke generalne svijesti o korisnosti filma kao takva. Većina se filma ipak boji – pogotovo kad se isti snima pored tvoga prozora, i onda se kreće u nabijanje cijena. Teže je onda u takvu okruženju neopterećeno snimati svoju viziju. Zamislite na primjer da nam Madonna dođe snimati svoj predstojeći, sada već drugi, redateljski uradak. Najprije bi krenuli napisi o tome zašto uopće dolazi sad. Zatim, a pretpostavimo da joj se ovdje svidi, postajala bi i češći gost, a među nama bi krenula priča da mora da joj doma nešto ne štima – jer k'o bi normalan tu dolazio. Mi kao da još nismo svjesni koliko zapravo vrijedimo i koliko smo sposobni.
Svi filmovi iz programa snimani su kod nas još za Jugoslavije, koja je ujedno i koproducent nekih naslova. Koji su tadašnji filmski studiji bili među našim najjačima i koji su njihovi najveći uspjesi s prepoznatom vrijednošću i na međunarodnoj razini, a ne samo domaćoj? Pogledajte povijest Jadran filma – najuspješnijeg ex-Yu studija. To je fascinantna povijest kojoj se treba dostojno pokloniti. Najveći uspjesi svakako su i filmovi koje predstavljamo u programu Film@CRO.
Kojim ste se parametrima, osim domaće snimateljske lokacije, povodili pri odabiru filmova u program Film@CRO?
D.R. Ideja je da pokažemo filmove koji su iznimno kvalitetni, ali samo zbog činjenice da su snimljeni kod nas tretiramo ih kao drugorazredne. Neki drugi filmovi su druga liga – ovi su vrhunski!
Imate li svojeg favorita među filmovima iz programa?
D.R. Čemu glumiti težinu odabira – Wellesov 'Proces'. To kao da je ekranizacija Krležina romana 'Na rubu pameti', a ne Franza Kafke. Pojedinac u borbi protiv petrificirana sistema, gdje je taj pojedinac ujedno i osuđen na propast. To je povijest našeg prostora. Pročitajte scenarij koji je Welles donio kod nas kada je snimao svoju ekranizaciju Kafke – to je besprijekorno! To je genijalno! I da – da naglasim uz prijetnju da me se proglasi ikonoklastom – Wellesov 'Proces' stoji uz bok 'Građaninu Kaneu' – ma koliko mi šutjeli o tome!
Inesa Antić |
|
|
|
